Prevod značenja
"A što se onoga zida tiče, on je dvojice dječaka, siročadi iz grada, a pod njim je zakopano njihovo blago. Otac njihov je bio dobar čovjek i Gospodar tvoj želi, iz milosti Svoje, da oni odrastu i izvade blago svoje. Sve to ja nisam uradio po nahođenju svome. Eto to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti."
Komentar
U ovom ajetu je dokaz da se pod pojmom - selo, naselje, podrazumijeva grad, jer je prvi put rečeno "dok ne stigoše u naselje", a ovdje se kaže: "On je bio dvojice dječaka iz grada." Uzvišeni na drugom mjestu kaže: "Koliko smo Mi gradova razorili, mnogo moćnijih od tvoga grada koji te je protjerao." Značenje ajeta je: Ovaj zid sam popravio jer je vlasništvo dvojice dječaka iz grada, a ispod toga zida njihovo je blago, pohranjena imovina, što je jasno iz konteksta ajeta, a što ispravnim smatra Ibn-Džerir.
"Otac njihov je bio dobar čovjek." Ovo je dokaz da se dobar čovjek pamti (po dobru) među potomcima i da berićet njegovog ibadeta obuhvata i njih na dunjaluku i ahiretu,tako što se zauzima za njih i što se njihov položaj uzdiže u Džennetu, da budu njegova očna radost, kako se navodi u Kur'anu i hadisu.
"Tvoj Gospodar želi da oni odrastu i izvade blago svoje." Ovdje je htijenje (iradet) pripisano Allahu, dž.š., jer je njihovo odrastanje milost, kojom samo On raspolaže. U vezi sa ubijenim dječakom, kaže: "pa smo htjeli da im Gospodar njihov, umjesto njega, da boljeg i čestitijeg", a u vezi sa lađom, kaže: "Ja sam htio da je oštetim." Dalje kaže: "To je iz milosti Gospodara tvoga. Sve to ja nisam uradio po svome rasuđivanju." Dakle, sve troje što sam uradio iz milosti je Allahove, dž.š., bili u pitanju vlasnici lađe, roditelji dječaka ili dječaci onog dobrog čovjeka. Ništa nisam uradio po svom rasuđivanju, već sam ispunio ono što mi je naređeno. I ovo je dokaz onima koji Hidra, a.s., smatraju vjerovjesnikom, uz već navedene riječi Uzvišenog:"I nađoše jednog Našeg roba kome smo Mi milost Našu dali i onome što samo Mi znamo naučili."
Neki kažu da Hidr, a.s., još uvijek živi i o tome postoje razna predanja koja su netačna, a najpoznatije su predaje koji govore o ukazivanju saučešća, koje nisu vjerodostojne, a čiji su senedi isprekidani. Drugi ih, suprotno, smatraju ispravnim a i kažu da on nije živ već da je umro kao i drugi poslanici, neka je na našeg Poslanika i na njih sve salavat i selam. Oni tvrde da je Hidr, a.s., umro i to na osnovu riječi Uzvišenog:
"Ni jedan čovjek prije tebe nije bio besmrtan" i na osnovu riječi Poslanika, na dan Bitke na Bedru: /117/ "Bože moj, ako ova skupina bude uništena, niko te više na Zemlji neće obožavati." Nije, tako|er, preneseno da je dolazio Poslaniku, s.a.v.s., sa njim sjedio ili sa njim bio u borbi. Da je živ, slijedio bi Poslanika, s.a.v.s., i njegove drugove, jer je Muhammed, s.a.v.s., poslanik objema skupinama: džinima i insima (ljudima). Poslanik, s.a.v.s., rekao je: /118/ "Da je Musa živ, ne bi mu preostalo ništa drugo već da me slijedi." Pred samu svoju smrt, Muhammed s.a.v.s., rekao je: /119/ "Na Zemlji neće ostati duže od sto godina nijedno oko koje trepće od onih koji se sada na njoj nalaze", tj. sve će umrijeti. Za ovo postoje i drugi brojni dokazi. U Buharijinom "Sahihu" bilježi se od Ebu-Hurejrea da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: /120/ "Hidr je nazvan tim imenom jer je sjedio na 'prostirci' koja se odjednom zazelenila." Pod "prostirkom" se misli na suhu travu, tj. sasušeno bilje. Ovo kaže Abdurrezak. Uzvišeni kaže: "Eto, to je tumačenje onoga za što se ti nisi mogao strpjeti", tj. to je tumačenje onoga što te mučilo i na čemu se nisi strpio prije mog objašnjenja. Nakon što mu je protumačio,objasnio, predočio i odstranio nejasnoće Hidr je rekao: Prije toga je nejasnoća bila teška pa je za teži problem upotrijebio riječ jačeg značenja, a za lakšu riječ lakše značenje.
Kaže Uzvišeni : "Pa nisu mogli da ga pređu", tj. da se gore popnu, "niti su mogli da ga prokopaju", što je teže učiniti. Tako je za svaku situaciju upotrijebljena riječ i značenje koje joj odgovara, a Allah, dž.š., najbolje zna.