tefsir.ba Hadž je u poznatim mjesecima, pa onaj ko se obaveže u toku njih obaviti hadž ne može imati spolni odnos, ružno što činiti, niti ulaziti u prepirke u toku hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte vi, razumom obdareni!

Hadž je u poznatim mjesecima, pa onaj ko se obaveže u toku njih obaviti hadž ne može imati spolni odnos, ružno što činiti, niti ulaziti u prepirke u toku hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. Za put se opskrbite, a najbolja je opskrba bogobojaznost! I Mene se bojte vi, razumom obdareni!

الْحَجُّ أَشْهُرٌ مَعْلُومَاتٌ ۚ فَمَنْ فَرَضَ فِيهِنَّ الْحَجَّ فَلَا رَفَثَ وَلَا فُسُوقَ وَلَا جِدَالَ فِي الْحَجِّ ۗ وَمَا تَفْعَلُوا مِنْ خَيْرٍ يَعْلَمْهُ اللَّهُ ۗ وَتَزَوَّدُوا فَإِنَّ خَيْرَ الزَّادِ التَّقْوَىٰ ۚ وَاتَّقُونِ يَا أُولِي الْأَلْبَابِ

Komentar ajeta:

Poznavaoci arapskog jezika razilaze se u pogledu značenja riječi: "Hadž je u poznatim mjesecima "Neki kažu: "To znači da je hadž u poznatim mjesecima, pa je u skladu s tim nijet za hadž potpuniji u tim mjesecima nego u drugim, iako je i u drugim ispravan. Mišljenje da je nijet za hadž ispravan u toku cijele godine zastupa mezheb Malika, zatim Ebu-Hanife, Ahmeda ibn Hanbela i drugih..i to na osnovi riječi Allaha Uzvišenog:

Pitaju te o mlađacima. Reci: "Oni su ljudima oznake za vrijeme i hadž", odnosno, da je to jedan od dva obreda. Stoga je nijet za hadž ispravan u toku cijele godine, kao i za umru. Međutim, Šafija, r.h., smatra da je nijet za hadž ispravan samo u mjesecima hadža. Zato, ako bi neko zanijetio prije toga, to mu ne bi bilo valjano. Ovaj stav prenosi se od Ibn-
-Abbasa i Džabira, a zastupaju ga i Ata', Tavus i Mudžahid, r.h. Dokaz su za to riječi Allaha Uzvišenog:

"Hadž je u poznatim mjesecima", pa ne vrijedi prije toga, kao što je slučaj i sa namaskim vremenom. Šafija, r.h., navodi predanje od Ibn-Abbasa da je rekao kako niko ne treba da oblači ihram za hadž osim u mjesecima hadža, jer Allah Uzvišeni kaže: "Hadž je u poznatim mjesecima." Ibn-Merdevejh u svom Tefsiru navodi predanje od Ibn-Abbasa: /254/ "Sunnet je da se ihrami za hadž oblače samo u mjesecima hadža." Ibn-Huzejme u Sahihu prenosi da je Ibn-Abbas rekao: /255/ "Za hadž se ihram oblači samo u mjesecima hadža, jer sunnet je da se ihrami za hadž oblače samo u mjesecima hadža." Ovaj lanac je sahih (vjerodostojan)A riječ ashaba da je sunnet to i to, po većini uleme imaju status hadisa, a posebno Ibn-Abbasa u komentaru Kur'ana, jer je on najveći mufessir. U jednom hadisu koji se direktno navodi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem (merfu'), koji prenosi Ibn-Merdevejh s lancem od Džabira, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /256/ "Ne treba niko oblačiti ihram za hadž osim u mjesecima hadža." Njegov sened je prihvatljiv. Međutim, Šafija navodi predanje posredstvom Džabira ibn Abdullaha, prema kojem je postavljeno pitanje: /257/ "Da li će se početi s telbijjom za hadž prije mjeseci hadža?" Rekao je: "Ne." Ovaj "mevkuf" hadis vjerodostojniji je od navedenog "merfu'" hadisa. Prema tome, ostaje mezheb ashaba ojačan stavom Ibn-Abbasa: "Sunnet je da se ne stupa u ihram za hadž osim u mjesecima hadža"Allah to najbolje zna!

"u poznatim mjesecima"; El-Buhari navodi od Ibn-Omera: /258/ "To su mjeseci ševval, zul-kade i deset dana zul-hidžeta." Ovo El-
Buhari spominje u muallek predanju u aktivnoj formiSlično tome Ibn-Džerir prenosi od Ibn-Omera u lancu koji je sahih. A El-Hakim to prenosi uz opasku: "u skladu s uvjetima dva šejha"Ja bih dodao da se to prenosi od velike skupine ashaba i tabiina, a predstavlja i stav Šafije, Ebu-Hanife, Ahmeda i drugihIbn-Džerir kaže: Ispravno je kazati u množini za dva mjeseca i dio trećeg, kao što se kaže: "Vidio sam ga ove godine ili vidio sam ga danas, iako se to zbilo u dijelu godine, odnosno dana." Isto tako, Allah Uzvišeni kaže:

"A onome ko požuri, pa to učini za samo dva dana, nije grijeh" (2:203), jer žurba je samo za dan i po!

"a ko se obaveže da u njima obavi hadž" ; Ibn-Džerir kaže: "Svi se slažu da se pod obavezom ovdje misli na prihvaćanje obaveze i zadaće, tj. ko na sebe uzme obavezu stupajući u ihram da obavi hadž." Ata kaže: "obaveza jeste stupanje u ihram." Isto kažu i drugi. Od Ibn-Abbasa se navodi da je rekao: "Ne treba da se počne sa telbijjom za hadž, a zatim ostane u zemlji."

"..ne može imati spolni odnos niti nevaljalo što činiti". Ata kaže: "Spolni odnos" znači sastajanje sa ženom, snošaj i bestidan govor, a riječi: "niti ružno što činiti", znači činiti grijehe i psovati u Haremu. U sahih hadisu stoji: /259/ "Psovati muslimana nevaljao je (nemoralan) čin, a boriti se protiv muslimana čin je nevjerstva", a u nevaljalost spadaju svi grijesi. U dva "Sahiha" od Ebu-Hurejre navodi se da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /260/ "Ko hodočasti ovaj Hram, a ne sastane se sa ženom, niti što nevaljalo uradi, oslobodio se grijeha kao na dan kada ga je majka rodila."

"..niti ulaziti u prepirke u toku hadža.", tj. prekine svaki sukob u vremenu obreda hadža, i odmah nakon toga, što je Allah najbolje objasnio. Naime, dolazilo je do rasprava između pripadnika plemena Kurejš i drugih Arapa, tako da bi Kurejši stajali kod Mešarul-harama na Muzdelifi, a ostali Arapi na Arefatu, pa bi raspravljaliI jedni i drugi su tvrdili da su njihov hadž i mjesto gdje stoje mjesto i hadž Ibrahima, a.s. Allah je prekinuo ovu prepirku, objasnio sve obrede i zabranio prepirku na tome mjestu i u to vrijemeIma mišljenja, također, da prepirka znači ovdje neprijateljstvo, licemjerje, psovku, svađu i srdžbu, izuzev da ukoriš roba i time ga naljutiš, ali ga ne udariš. Ja bih dodao: Kada bi ga udario, i to bi bilo dopušteno. Dokaz za to jeste da je Ebu-Bekr udario svog slugu zato što je pustio da zaluta deva na kojoj je bila hrana i voda, dok je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, gledao u njega, nasmiješio se i u vidu blagog prijekora rekao: /261/ "Gledajte šta čini ovaj vjernik u ihramu!" Dakle, bolje je to ne činiti, Allah to najbolje zna!

U predanju koje navodi Ahmed u skraćenom obliku stoji kako on navodi od Džabira: /262/ "Ko izvrši svoj obred, a muslimani budu zaštićeni od njegova jezika i ruku, bit će mu oprošteni pređašnji grijesi."

"A za dobro koje učinite Allah zna..." Nakon što im je zabranio ružan govor i djela, Allah Uzvišeni podstiče vjernike da čine dobra djela, obavještavajući ih da On to zna, te da će ih za to na Sudnjem danu nagraditi najobilnijom nagradom.

"Za put se opskrbite, a najbolja opskrba je bogobojaznost!" El-Buhari navodi predanje s lancem od Ibn-Abbasa, koji kaže: Stanovnici Jemena obavljali su hadž, a nisu sa sobom nosili opskrbu i govorili su: "Oslanjamo se na Allaha!" Zato je Allah Uzvišeni objavio:

"Za put se opskrbite, a najbolja opskrba je bogobojaznost!" Tako im je to zabranjeno i naređeno da se opskrbe potrepštinama kao što su brašno i hljeb. Od Mudžahida se navodi da je Ibn-Omer uvjetovao da onaj s kim se druži bude velikodušan i dobar.

"...a najbolja opskrba je bogobojaznost!" Naime, pošto im je naredio da se opskrbe za put na ovome svijetu, uputio ih je da se opskrbe i za drugi svijet ahiret, a to je bogo-bojaznost Allah Uzvišeni kaže:

"...i raskošna odijela, a odjeća bogobojaznosti, to je ono najbolje" (7:26)A to je strahopoštovanje, pokornost i bogobojaznost, tj. opskrba za drugi svijet.

Mukatil ibn Hajjan kaže: Kada je objavljen ajet: "Za put se opskrbite", jedan od siromašnih muslimana ustao je i rekao: "Allahov Poslaniče! Ne možemo osigurati opskrbu!", pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: /263/ "Opskrbite se toliko da sačuvate svoj obraz od ljudi, a najbolja opskrba je bogobojaznost!" Prenosi Ibn-Hatim.

"I Mene se bojte vi, razumom obdareni!", tj. da ne tražite od njih, tj. čuvajte se Moje kazne i teške patnje! Moja kazna je za one koji djeluju suprotno Mojim zapovijedima vi, pameću i razumom obdareni!

Povezani indeksi: