I kada Mi Hram učinismo utočištem i sigurnim mjestom za ljude: "Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!" I Ibrahimu i Ismailu stavili smo u obavezu "da Hram Moj očiste za one koji ga budu obilazili, koji u njemu budu boravili, ruku i sedždu činili.

وَإِذْ جَعَلْنَا الْبَيْتَ مَثَابَةً لِلنَّاسِ وَأَمْنًا وَاتَّخِذُوا مِنْ مَقَامِ إِبْرَاهِيمَ مُصَلًّى ۖ وَعَهِدْنَا إِلَىٰ إِبْرَاهِيمَ وَإِسْمَاعِيلَ أَنْ طَهِّرَا بَيْتِيَ لِلطَّائِفِينَ وَالْعَاكِفِينَ وَالرُّكَّعِ السُّجُودِ

Komentar ajeta:


U vezi s riječima: "I kada Mi Hram učinismo utočištem" El-Avfi navodi od Ibn-Abbasa da je rekao: "Kada bi tu dolazili, ne bi se nikada do kraja zadovoljili, te bi se ponovo vraćali na to mjesto." U vezi s ovim riječima Allaha Uzvišenog, Ibn-Džerir navodi predanje s lancem od Abde ibn ebi-Lubabe: "Niko odatle ne bi otišao a da u njemu ne ostane žar za novim povratkom." Kurtubi navodi stihove u kojima pjesnik o tome lijepo kaže:

Hram je učinio stjecištem molitve za njih,

a trenutak konačnog zadovoljstva nedokučivim.

Prema tome, iz komentara ovog ajeta vidi se da Allah Uzvišeni navodi značaj Hrama, te njegovu šerijatsku i sudbinsku dimenziju, budući da je to zborište za ljude, odnosno mjesto prema kojem duše ljudske iskazuju svoju privrženost i težnje, koje se nikada ne mogu zadovoljiti, pa makar dolazili svake godine, odazivajući se pozivu Allaha Uzvišenog, iskazanome kroz dovu Njegovog miljenika, Ibrahima, a.s.:

"Pa učini srca nekih ljudi da čeznu za njima" (14:37), a zatim: "Gospodaru moj, Ti moju dovu primi." (14:40) Ovaj Hram zatim On, dž.š., predstavlja kao sigurno mjesto za svakoga ko tu dođe, bez obzira šta prije toga činio Allah Uzvišeni kaže:

"Prvi Hram podignut za ljude jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovi­ma." /96/ "U njemu su znamenja očevidna, mjesto na kojem je stajao IbrahimI onaj ko uđe u nj, treba da bude siguran..." (3:96-97) U ovom časnom ajetu Allah, dž.š., ukazuje na Mekami-Ibrahim i naređuje da se pored njega klanja:

"Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!" Komentatori Kur'ana ra­zilaze se u pogledu određenja Mekama Ibn-Hatim, s lancem od Ibn-Abbasa, navodi : U riječima: "Neka vam mjesto na kome je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!", izraz "Mekami-Ibrahim" odnosi se na cio Harem Od njega se, također, navo­di da je rekao: "Mekami-Ibrahim, koji se spominje ovdje, jeste 'Mekami-Ibrahim' u okviru Džamije." Ima mišljenja da je Mekami-Ibrahim "cio prostor hadža"Tačno je međutim da je to kamen iza kojega je Alla­hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dva rekata Tavafa El-Buhari navodi predanje od Vjerovjesnika, preko Enesa ibn Malika, koji kaže: Omer ibnul-Hattab je rekao: "Složio sam sa svojim Gospodarom u tri stvari ili je rekao: ”Složio se moj Gospodar sa mnom u tri stvari.” Rekao sam: "Allahov Poslaniče, kada bi uzeo Mekami-Ibrahim za mjesto namaza?!", pa je, nakon toga, objavljen ajet:

"Neka vam mjesto na kojem je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!" itd.

Hadis prenosi Muslim od Omera, koji je rekao: "Složio sam sa svojim Gospodarom u tri stvari: u po­gledu hidžaba (pokrivanja žene), zarobljenika na Bedru i Mekami-Ibrahima." Ibn-Džurejdž kaže na os­novu lanca prenosilaca od Džabira: /116/ "Allahov Poslanik je brzo išao tri obilaska, a četiri polahko, pa kada bi to završio, otišao bi do Mekami-Ibrahima i iza njega klanjao dva rekata, a zatim proučio:

"Neka vam mjesto na kome je Ibrahim stajao bude prostor gdje ćete namaz obavljati!"

Iz svega gore navedenog vidi se da je Mekam kamen na kojem je Ibrahim, a.s., stajao prilikom gradnje Kabe Kada bi završio rad na jednom zidu, prenio bi ga na slijedeću stranu dok nije završio rad na zidanju Kabe, kao što će biti pokazano u pripovi­jesti o Ibrahimovoj i Ismailovoj gradnji Hrama Ovaj Mekam bio je ranije povezan sa zidom Kabe, a danas je, kao što je poznato, na posebnom mjestu, uz ulazna vrata, s desne strane Odvojio ga je Omer ib­nul-Hattab, r.a., imam i halifa pravovjernih, kojega smo dužni slijediti, a protiv toga nije bio nijedan od ashaba, r.a.1

"I Ibrahimu i Ismailu stavili smo u obavezu da Hram Moj očiste za one koji ga budu obilazili, koji se u njemu budu osamljivali, ruku i sedž-du činili." "Stavili smo u obavezu" znači "naredili smo" uz prijedlog "do, ka, prema", koji glagolu omogućuje prijelaznost, čime glagol dobija smisao "dali smo i objavili" Zatim: "da Hram Moj očiste za one koji ga budu obilazili", tj. da ga očiste od idolopoklonstva i klanjanja drugim božanstvima mimo Allaha Značenje "tavafa"/obilaska poznato je, ali Seid ibn Džubejr u vezi sa riječima: "za one koji ga budu obilazili" kaže da znače: "ko bude dolazio sa strane i obilazio ga"Riječi: "koji se u njemu budu osamljivali" znače "koji u njemu budu boravili", a ima i mišljenja da to znači: "ko ga bude posjećivao iz svijeta i uz njega boravio"Od Ibn-Abbasa navodi se da je rekao: Ako neko tu sjedi, spada u one koji se u njemu osamljuju, a tu spadaju čak i oni koji u mesdžidu spavaju To navodi Ibn-Omer, za kojeg je utvrđeno da je spavao u džamiji Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio neoženjen.

"Koji ruku i sedždu budu činili" u vezi s tim Ibn-Abbas kaže: "Ako neko klanja, već time on spada u one koji ruku i sedždu čine Pozna­vaoci šerijatskog prava razilaze se u pogledu odgovo­ra na pitanje: "šta je bolje, namaz kod Kabe/u Haremu, ili obilazak oko njega?!" Malik kaže da je "tavaf" (obilazak) za strance bolji, dok većina učenjaka smatra da je uopćeno namaz bolji.

Dakle, to znači: Ibrahimu smo dali u obavezu, odnosno, Ibrahimu i Ismailu objavili smo da očiste Hram "za one koji ga obilaze, tu se osamljuju, čine ruku i sedždu", tj. da ga očiste od idolopoklonstva i sumnji i učine ga samo za Allaha, utočištem za one koji ga obilaze, uz njega borave te ruku i sedždu obavljaju. Značenje riječi "čišćenje džamija" uzima se na osnovu ovoga ajeta te riječi Uzvišenog:

"U džamijama koje se voljom Allahovom podižu, u kojima se spominje Njegovo ime, On se veliča jutrom i večeri." (24:36) Prema velikom broju hadisa, sunnet je da se džamije očiste od nečistoće svega što uznemirava. U tom smislu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: /117/ "Džamije su podignute za određenu svrhu." Postoje različita mišljenja u pogledu toga ko je prvi podigao Kabu. Neki navode da su to bili meleci, neki da je Adem, a.s., neki da je šit, a.s Većina onih koji to na­vode sljedbenici su Knjige i to su mišljenja koja se ne mogu niti potvrditi niti odbaciti, ali se ne mogu tek tako ni prihvatiti. U slučaju da se zasnivaju na vjero­dostojnim hadisima, mogla bi se prihvatiti.

1Ja bih rekao: Ukoliko neko želi upoznati se s razlozima prenošenja i postavljanja ovoga kamena na mjesto gdje se danas nalazi, vidjet će da je Omer ibnul-Hattab to učinio u želji da muslimanima olakša obilazak Kabe, pošto je primijetio da imaju poteškoća, i nijedan od ashaba nije iskazao protivljenje tome što je Omer učinio. Ovih dana, dakle, 1385. h. godine, odnosno, nešto prije i poslije toga, broj hadžija se dosta povećao, tako da je danas dostigao milion i po ljudi. Zato dolazi do gužvi i stiske u kojoj dio hadžija i preseli na ahiret. To je posebno primjetno bilo prošle godine. Zato se nadamo da će odgovorni ovaj objekat još pomaknuti, kao što je to svojevremeno učinio Omer ibnul-Hatab, kako bi olakšali muslimanima.

Povezani indeksi:

  1. Ka'ba/ Vrijednost Bejtullaha
  2. Ka'ba/ Naredba o očišćenju Bejtullaha