"Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta, to je prava vjera. U njima ne griješite! A borite se protiv svih mnogobožaca kao što se oni svi bore protiv vas, i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone."

إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِنْدَ اللَّهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا فِي كِتَابِ اللَّهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضَ مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ۚ ذَٰلِكَ الدِّينُ الْقَيِّمُ ۚ فَلَا تَظْلِمُوا فِيهِنَّ أَنْفُسَكُمْ ۚ وَقَاتِلُوا الْمُشْرِكِينَ كَافَّةً كَمَا يُقَاتِلُونَكُمْ كَافَّةً ۚ وَاعْلَمُوا أَنَّ اللَّهَ مَعَ الْمُتَّقِينَ

Komentar ajeta:

Prenosi El-Imam Ahmed od Ebu-Bekra, a on od Vjerovjesnika, s.a.v.s., kada je držao govor na hadžu, pa je rekao: (460) "Zaista vrijeme kruži u svome obliku otkako je Allah, dž.š., stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, četiri od njih su sveta, tri su jedan  iza drugog: zul-ka'de, zul-hidže i muharem, i redžeb plemena Mudar, koji je između dva džumadija i ša'bana." Zatim je rekao: 'Koji je ovo dan?' Odgovorili smo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', pa je šutio toliko da smo pomislili da će ga nazvati drugim imenom, pa je rekao: 'Zar nije dan prinošenja žrtava?' Rekli smo: 'Svakako', zatim je rekao: 'Koji je ovo mjesec?' Odgovorili smo: 'Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s., najbolje znaju', pa je šutio toliko da smo pomislili da će ga nazvati drugim imenom, pa je rekao: 'Zar nije zul-hidže?' Odgovorili smo: 'Svakako da', zatim je rekao: 'Koji je ovo grad?' Odgovorili smo: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju', pa je šutio toliko da smo pomislili da će ga nazvati drugim imenom, pa je rekao: 'Zar nije grad (Meka)?' Odgovorili smo: 'Svakako da', zatim je rekao: 'Zaista su vaši životi i vaši imeci' - a mislim i da je rekao: i vaša čast - vama sveti, kao što vam je svet ovaj dan u ovom mjesecu i u ovome gradu. Susret ćete vašeg Gospodara, pa će vas pitati za vaša djela, zato nemojte poslije mene, zalutati ubijajući jedni druge, da li sam dostavio? Neka prisutni od vas obavijesti onog koji je odsutan, možda da bude razboritije onom kome je dostavljeno do nekih koji su slušali.'" Hadis bilježe El-Buhari i Muslim.

U riječima Poslanika, s.a.v.s., u hadisu: "Zaista vrijeme kruži u svom obliku otkako je Allah, dž.š., stvorio nebesa i Zemlju", utvrđivanje je od njega, neka je Allahov blagoslov i spas na njega, i potvrda za odredbu koju je Allah, dž.š., učinio u početku, bez uranka i kašnjenja, dodavanja i oduzimanja, i bez premještanja i zamjenjivanja, kao što je rekao o nepovredivosti Meke: (461)  "Zaista je ovaj grad Allah, dž.š., učinio svetim na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju i on je svet Allahovim hurmetom (svetošću) do Sudnjeg dana." I ovako je rekao ovdje: "Zaista vrijeme kruži u svom obliku otkako je Allah, dž.š., stvorio nebesa i Zemlju." Znači, i danas je odredba po vjerozakonu kao što je Allah, dž.š., odredio u Svojoj knjizi na dan kada je stvorio nebesa i Zemlju, bez ranjenja i kašnjenja, ili premještanja i izmjenjivanja, kao što su radili Arapi. Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavljao je hadž u zul-hidžetu. A Arapi su povremenim premještanjem, ustvari, u većini slučajeva obavljali hadž izvan mjeseca zul-hidžeta.

Poglavlje: Spomenuo je Eš-Šejh 'Alemuddin es-Sehavi u svesku koji je sakupio i nazvao: "El-mešhur fi esmail-ejjami veš-šuhur" (Poznata imena dana i mjeseci) - Imena lunarnih mjeseci: el-muharem… it.d., i izvedenice njihovih naziva od čijeg detaljnog spominjanja nema koristi. Takođerr spomenuo je imena dana u sedmici, počevši od nedjelje.

Mora se skrenuti pažnja na to da su imena dana kod prethodnih čistokrvnih Arapa bila drugačija od poznatih imena: Arapi su nazivali dane: evvel, zatim ehven, zatim džebar, zatim mu'nis, zatim el-'urubetu, zatim šejar. Rekao je pjesnik, jedan od prethodnih čistokrvih  Arapa:

"Nadam se da živim, a moji dani su evvel ili ehven ili džebar ili slijedeći debbar,

 a ako ga proživim,   

 onda je mu'nis ili 'urube ili šejar."

U riječima Uzvišenog Allaha, dž.š.: "A četiri su sveta." Njih su također i Arapi smatrali svetim, većina je bila na tome, izuzev jedne skupine koja se zove El-Besl, koji su smatrali svetim osam mjeseci u godini, pretjerivajući u tome.

A što se tiče Poslanikovih, s.a.v.s., riječi: "Tri su jedan iza drugog: zul-ka'de, zul-hidže i muharem, a redžeb plemena Mudar između je dva, džumadija i ša'bana"; on je redžeb pripisao plemenu Mudar da bi objasnio ispravnost njihovog govora o redžebu, da je on mjesec koji je između džumadija i ša'bana, a ne - kao što smatra pleme Rebi' - da je redžeb sveti mjesec, koji je između ša'bana i ševala, tj. ramazan, kako je to poznato danas, pa je objasnio Poslanik, s.a.v.s., da je sveti mjesec redžeb onaj što ga smatra pleme Mudar, a ne pleme Rebi'a.

Bila su četiri sveta mjeseca, tri jedan za drugim i jedan pojedinačno, radi obavljanja obreda hadža i umre prije mjeseci hadža, pa je učinjen svetim mjesec zul-ka'de, jer su oni odustajali od borbe u njemu i mjesec zul-hidže, jer oni u njemu obavljaju hadž i bave se izvršavanjem obreda. Zatim je učinjen poslije njega drugi mjesec, a on je el-muharrem, da bi se vratili sigurni u najudaljenije njihove zemlje. I učinjen je svetim redžeb u sredini, radi obilaska svete kuće i obavljanja umre, za onog koji dolazi iz najudaljnijih krajeva poluotoka pa je posjeti, zatim se vrati u svoju domovinu sigurno.

U riječima Uzvišenog Allaha, dž.š.,   "To je prava vjera." Znači: Ovo je pravi zakon u poslušnosti Allahovih naredbi u pogledu onog što je određeno, kao što su sveti mjeseci i postupanje po njima i brojanje onako kako je prethodilo u prvoj Allahovoj Knjizi.

Rekao je Uzvišeni Allah, dž.š.:

 "U njima ne griješite." Znači: U ovim svetim mjesecima, jer je u njima grijeh izražajniji i veći od drugih, kao što su grijesi u Svetom gradu (Meki) uvećavaju prema Allahovim riječima:

"...i onome ko u njemu bilo kakvo nasilje učini dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi." (22:25) Također, i u svetim mjesecima grijesi su veći, pa ne činite zabrane dozvoljenim, niti dozvoljene stvari zabranjenim, kao što su radili mnogobošci premještanjem svetih mjeseci, a ono spada u to, tj. smatranje onoga što je zabranjeno dozvoljenim i obratno, a time se samo povećava nevjerovanje.

Uzvišeni Allah, dž.š., kaže: "A borite se svi protiv mnogobožaca."  Riječ znači: , tj. svi, "...kao što se oni svi bore protiv vas", tj. kao što se oni svi (zajedno) bore.

 "...i znajte da je Allah na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone." Učenjaci su se razišli u vezi sa zabranom započinjanja borbe u svetom mjesecu - da li je to dokinuto ii važeće - na dva mišljenja; jedno od njih da je dokinuto i ono je poznatije, jer Uzvišeni Allah, dž.š., rekao je:

"U njima ne griješite." A naredio je borbu protiv mnogobožaca, i vanjski kontekst upućuje da je ovo naredio općenito, a da je to bilo zabranjeno u svetom mjesecu, odmah bi to ograničio istekom svetih mjeseci.

I Poslanik, s.a.v.s., opkolio je žitelje Taifa u svetom mjesecu i to zul-ka'detu, kao što je potvrđeno u Buhariji i Muslimu da je izišao u opsadu Hevazina u ševvalu, i dobivanjem njihovog imetka sklonili su se u Taif, pa je krenuo ka Taifu i opsjedao ih četrdeset dana, a zatim je otišao, a nije ga oslobodio, pa je potvrđeno da je opsjedao u svetom mjesecu. I drugo mišljenje - da je nedokinuto i da je započinjanje borbe u svetom mjesecu haram, i da nije dokinuta nepovredivost svetog mjeseca. Prema riječima Uzvišenog Allaha, dž.š.:

"O vjernici, ne omalovažavajte Allahove odredbe hadža ni sveti mjesec."  Moguće da je Uzvišeni Allah, dž.š., dozvolio vjernicima borbu protiv mnogobožaca u svetom mjesecu, u slučaju da mnogobošci započnu borbu, kao što kaže Uzvišeni Allah, dž.š.:

"...i ne borite se protiv njih kod Mesdžid- Harama, dok vas oni tu ne napadnu. A ako vas napadnu, onda ih ubijajte." (2:191) Ovakav je odgovor za opsadu stanovnika Taifa i Poslanikovo, s.a.v.s., povlačenje opsade jer je ušao u sveti mjesec, pa je on dopunio borbu protiv plemena Hevazin i njegovih saveznika, plemena Sekif, a zaista su oni bili ti koji su otpočeli borbu i sakupili ljude i pozvali u rat i zametanje bitke, i zbog toga se Allahov Poslanik, s.a.v.s., i uputio prema njima.

Ovaj ajet nema povezanih indeksa