O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, požurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِذَا نُودِيَ لِلصَّلَاةِ مِنْ يَوْمِ الْجُمُعَةِ فَاسْعَوْا إِلَىٰ ذِكْرِ اللَّهِ وَذَرُوا الْبَيْعَ ۚ ذَٰلِكُمْ خَيْرٌ لَكُمْ إِنْ كُنْتُمْ تَعْلَمُونَ

Komentar ajeta:


Petak je u arapskom jeziku nazvan džumu'a, jer je on deriviran iz izraza džem' (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmično u velikim džamijama. To je šesti dan, kada je Allah, dž.š., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Džennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu će nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan sat, ako tačno u njemu pravovjerni rob zatraži od Allaha, dž.š., nešto korisno, Allah će mu dati, kao što se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima. U starom arapskom jeziku ovaj dan je nazvan sintagmom.  

Pouzdano je utvrđeno da je narodima prije nas, također, bilo naređeno uvažavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) "Uščuvao je Allah, dž.š., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, kršćani nedjelju, te je Allah, dž.š., doveo nas i ukazao nam da poštujemo petak. Pa je učinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti način kako subota i nedjelja prate petak, i oni će na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama će presuditi prije svih ostalih." (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.) 

  Allah, dž.š., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta  riječima: 

 "O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i požurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na džumu, kao što je Allah, Uzvišeni rekao: 

 "A onaj koji želi drugi svijet i trudi se da ga zasluži, a vjernik je…"   (17:19)  Ovdje se naravno nije mislilo na žurno hitanje na džuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabilježeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) 'Kada čujete ikamet, pođite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte žurno ići, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propuštene dijelove naklanjajte!'" U gornjem ajetu mislilo se na uobičajeno hodanje, a ne žurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "Riječi su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: 'Kada se uspostavi namaz, ne trčite na njega, nego uobičajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; što ste propustili, naklanjajte.'"  

Lijepo je da se onaj ko ide na džuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojna predanja, koje se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., bilježi u oba Sahiha: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) 'Kada neko od vas pođe na džumu, neka se okupa.'" Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437) "^uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaže: 'Ko se očisti i okupa u petak, rano ustane i među prvima dođe, pješke, a ne na jahalici, blizu imama i sasluša ga, a sam riječ ne progovori - za svaki će korak imati nagradu kao što se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'" Ovaj je hadis u različitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori četiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.  

Ebu-Hurejre, r.a., kaže: "Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) 'Ko se petkom okupa kao kad se okupa od džunupluka, zatim ode u džamiju u prvom sahatu6, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trećem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u četvrtom sahatu, kao da je zaklao kokošku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam iziđe na minber, meleci dođu da bi saslušali hutbu.'" (Buharija i Muslim) Pohvalno je obući najljepšu odjeću, namirisati se, očistiti zube i šutjeti slušajući hatiba, nikoga ne uznemiravajući. Ako sve to ispoštuje i obavi džuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je počinio izmedju dvije džume. 

 "Kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i požurite ka spominjanju Allaha." Pod pozivom se misli na drugi ezan, koji bi se učio kada bi se Allahov Poslanik, s.a.v.s., popeo i sjeo na minber, i na ovaj se ezan misli kada se kaže da je poslije njega zabranjena kupoprodaja. Prvi ezan, koji je dodao zapovjednik pravovjernih Osman ibn Affan, r.a., uspostavljen je radi velikog broja klanjača. Konsenzusom islamskih znanstvenika, r.a., utvrđeno je da je kupoprodaja zabranjena nakon drugog ezana. Međutim, razišli su se u tome da li je ispravno ako se radi o darivanju ili ne, na dva različita stava. Vanjski smisao ajeta ističe da je to zabranjeno, kao što je utvrđeno i u šerijatskopravnim djelima. Dužni su prisustvovati džumi slobodni muškarci, ali ne robovi, žene i djeca. Opravdan je izostanak putniku, bolesniku, njegovateljima bolesnika i drugima koji imaju slične isprike, a što je, također, razrađeno u šerijatskopravnim djelima. 

"To vam je bolje, neka znate!", tj. napuštanje kupoprodaje; i dolazak na slušanje hutbe i obavljanje namaza, bolje vam je na oba svijeta. 

Povezani indeksi:

  1. Zikr/ Naredba o spominjanju Allaha u danu džume
  2. Tumačenje Kur'ana - tefsir/ Pod sintagmom:"kada se pozovete..." misli se na drugi ezan (tj. ezan prije hutbe)
  3. Pravila ponašanja/ Džuma, naredba i pravila ponašanja u danu džume
  4. Džuma/ Fadilet džume
  5. Džuma/ Stroga zabrana kupoprodaje nakon drugog ezana i podsticanje na traganje za opskrbom poslije džume namaza