Onima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja svoga prognani samo zato što su govorili: "Gospodar naš je Allah!'' A da Allah ne suzbije neke ljude drugima, do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije, u kojima se mnogo spominje Allahovo ime. A Allah će sigurno pomoći one koji Njega pomažu - ta Allah je, zaista, moćan i silan.

الَّذِينَ أُخْرِجُوا مِنْ دِيَارِهِمْ بِغَيْرِ حَقٍّ إِلَّا أَنْ يَقُولُوا رَبُّنَا اللَّهُ ۗ وَلَوْلَا دَفْعُ اللَّهِ النَّاسَ بَعْضَهُمْ بِبَعْضٍ لَهُدِّمَتْ صَوَامِعُ وَبِيَعٌ وَصَلَوَاتٌ وَمَسَاجِدُ يُذْكَرُ فِيهَا اسْمُ اللَّهِ كَثِيرًا ۗ وَلَيَنْصُرَنَّ اللَّهُ مَنْ يَنْصُرُهُ ۗ إِنَّ اللَّهَ لَقَوِيٌّ عَزِيزٌ

Komentar ajeta:


Uzvišenog: "Onima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja svoga prognani", tj. Muhammed, s.a.v.s., i njegovi drugovi bespravno su iz Meke protjerani,

"samo zato što su govorili: 'Gospodar naš je Allah!'", tj. ništa loše prema svojim sunarodnjacima nisu imali, a njihov grijeh je samo to što su vjerovali u jednog  Boga i Njega obožavali, ne pripisujući Mu druga. Vjerovanje u jednog Boga kod mušrika najveći je grijeh, kako to kaže Uzvišeni u slučaju Ashabul-Uhduda:

"...a svetili su im se samo zato što su u Allaha, Silnoga i Hvale Dostojnog, vjerovali." (85:8) Zatim Uzvišeni veli:

"...a da Allah ne suzbije neke ljude drugima", tj. da Allah jedan narod ne odbaci od drugog i da ne spriječi neprijatelje jednih prema drugima, Zemljom bi zavladao nered, a jači bi uništili slabije;

"do temelja bi bili porušeni manastiri, i crkve, i havre, a i džamije, u kojima se mnogo spominje Allahovo ime", tj. bili bi porušeni manastiri, koji pripadaju kaluđerima, crkve kršćana, havre židova (havre su židovske crkve), džamije muslimanima, u kojima se najviše spominje Allahovo ime. Neka ulema kaže da je ovo postepeno prelaženje od manjeg ka većem, dok nije na kraju došlo do džamija, koje su podsjećanje Allahovim robovima čije su nakane ispravne.

Govor Uzvišenog: "A Allah će sigurno pomoći one koji Njega pomažu", istovjetan je Allahovim riječima:

"O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti. A onima koji ne vjeruju - propast njima! On neće djela njihova prihvatiti." (47:7, 8)

U govoru Uzvišenog: "Ta Allah je, zaista moćan i silan", Allah Sebe opisuje atributima snage i moći. Svojom moći sve je stvorio i uredio, a zahvaljujući Njegovoj moći i časti niko Ga nije u stanju pobijediti. Koga Silni i Moćni Allah pomogne - taj je pomognut. A kome htjedne napakostiti - taj će biti poražen. Uzvišeni veli:

"Allah je zapisao: Ja i poslanici Moji sigurno ćemo pobijediti. Allah je, zaista, silan i moćan." (58:21)

Povezani indeksi:

  1. Džihad i šehidi/ Dozvola za borbu, i to je prvi ajet o džihadu